SRB  l  ENG  l  DEU

11 razloga za investiranje u istočnu Srbiju

Prvi komšija EU i 330km granice sa EU
***
Kvalifikovana i prilagodljiva radna snaga sa konkurentnom cenom rada
***
U toku su obimne intervencije na unapređenju saobraćajne infrastrukture u regionu
***
Velika ponuda lokacija za greenfiled i brownfield investicije po više nego konkurentnim cenama
***
Veliki broj potencijalnih lokalnih dobavljača
***
Brojni primeri uspešnih investicija
***
Kvalitetno poslovno okruženje uz odlične podsticajne mera države
***
Spoljnotrgovinska razmena regiona (uvoz-izvoz) duplirana u poslednjih 5 godina
***
Očuvana životna sredina i značajni prirodni resursi
***
Posvećena lokalna samouprava koja u investitorima, pre svega, vidi partnere
***
RARIS - vaš stručni partner

Pretraga investicionih lokacija

Ključne činjenice o istočnoj Srbiji

  • Prvi sused EU - Istočna Srbija ima 330 km granice sa EU (Rumunija i Bugarska).
  • Površina od 7.133 km²
  • Dva upravna okruga – Zaječarski i Borski, dva grada - Zaječar i Bor i šest opština: Knjaževac, Boljevac, Sokobanja, Negotin, Majdanpek i Kladovo.
  • 200.785 stanovnika
  • Više od 6.300 preduzetnika i 1.700 privrednih društava.
  • Zaposleno je oko 54.000 ljudi sa prosečnom zaradom od 69.810 dinara (neto), dok je nezaposlenih oko 14.000.

Broj stanovnika:

GRAD/OPŠTINA OKRUG BROJ STANOVNIKA
Bor Borski okrug 41.280
Kladovo 18.002 
Majdanpek 14.663
Negotin 29.062
Svega okrug  103.007
Boljevac Zaječarski okrug 10.373
Knjaževac 25.459
Sokobanja 13.325
Zaječar 48.621
Svega okrug   97.778
Ukupno istočna Srbija   200.785

U obrazovnoj strukturi regije dominiraju osobe sa srednjim obrazovanjem koje ima 35,2% žena i 48% muškaraca, dok više i visoko obrazovanje imaju 10% žena i 11,6% muškaraca.

Procenjuje se da se danas više od 30.000 ljudi nalazi u dijaspori.

Ukupne investicije u osnovna sredstva u 2021. godini u istočnoj Srbiji iznosile su 584,2 miliona evra, a struktura investicija izgledala je ovako (u 000 €):

Teritorija Ukupno Građevinski radovi
Domaća
oprema
Uvozna oprema
Ostalo
Ukupno istočna Srbija 584.223 242.846 66.518 194.054 80.804
Boljevac 5.116 1.614 3.180 280 42
Bor 431.514 184.706 27.649 143.368 75.790
Zaječar 44.175 15.421 18.272 8.471 2.012
Kladovo 28.245 12.710 3.157 12.263 115
Knjaževac 3.906 897 1.256 1.446 308
Majdanpek 60.609 25.327 6.912 26.325 2.045
Negotin 8.697 1.101 5.504 1.717 375
Sokobanja 1.960 1.070 589 185 117

Izvor: Republički zavod za statistiku

Posmatrano pet godina unazad, u periodu od 2017. do 2021. godine, ukupan izvoz regije istočne Srbije je utrostručen. U odnosu na 2017. godinu kada je iznosio nešto više od 428 miliona evra, porastao je 1,37 milijardi evra u 2021.

Porast izvoza je značajno viši u odnosu na rast izvoza Republike Srbije.

Ukupan izvoz po godinama u periodu 2017-2021. godine (u 000 €):

Teritorija 2017 2018 2019 2020 2021
Bor 211.889 211.438 365.362 417.537 1.165.681
Kladovo 14.851 15.515 17.949 24.589 23.867
Majdanpek 60.179 63.311 56.545 3.491 1.575
Negotin 23.609 18.902 65.753 54.063 31.898
Boljevac 7.753 6.068 7.243 6.324 7.306
Zaječar 70.809 65.957 45.455 31.307 91.766
Knjaževac 38.987 41.489 48.809 40.291 48.145
Sokobanja 60 94 128 316 157
Ukupno istočna Srbija 428.153 422.800 607.260 577.919 1.370.395

Sličan trend rastu izvoza, imao je i uvoz, koji je porastao sa 408 miliona evra u 2017. godini na 718 miliona u 2021. U posmatranom periodu, istočna Srbija konstantno beleži suficit.

Ukupan uvoz po godinama u periodu 2017-2021. godine (u 000 €)

Teritorija 2017 2018 2019 2020 2021
Bor 192.494 212.911 422.264 509.092 564.856
Kladovo 13.889 15.055 15.455 10.754 19.515
Majdanpek 72.706 65.506 53.047 4.694 7.313
Negotin 17.685 20.349 25.753 23.365 63.229
Boljevac 4.238 3.209 3.719 3.470 4.777
Zaječar 84.715 80.511 77.140 51.614 30.515
Knjaževac 22.306 22.494 22.885 17.888 27.420
Sokobanja 230 298 426 628 426
Ukupno istočna Srbija 408.289 420.340 620.715 621.505 718.050

Na teritoriji istočne Srbije u 2022. godini bilo je zaposleno oko 54.000 ljudi, odnosno više od četvrtine ukupnog broja stanovnika.  U strukturi broja zaposlenih po delatnostima dominiraju usluge. U prerađivačkoj industriji istočne Srbije, danas radi oko četvrtine ukupnog broja zaposlenih, a od izuzetnog značaja za regiju je i rudarstvo sa blizu 10% zaposlenih.

Prosečne zarade bez poreza i doprinosa, u poslednjih deset godina beleže značajan porast i od 41.149 dinara u 2015. porasle su na blizu 70.000 dinara u 2022.

U istočnoj Srbiji je registrovano 14.000 nezaposlenih.  Broj nezaposlenih se konstantno smanjuje, tako da je u odnosu na 2018. godinu smanjen za jednu trećinu - sa 20.710 nezaposlenih 2018. godine na oko 14.000 u 2022.

U istočnoj Srbiji u 2021. godini bilo je ukupno 1.766 aktivnih privrednih društava i skoro 4 puta više registrovanih preduzetnika (6.396). Broj aktivnih preduzetnika u poslednjih pet godina imao je konstantni rast.

Od investicija u istočnoj Srbiji, svakako je najznačajnija kupovina Rudarsko topioničarskog basena Bor od strane kineske kompanije Zijin koja je do sada investirala blizu 700 miliona dolara, a planirane investicije u rudnik su veće od 3 milijarde dolara u opštinama Bor i Majdanpek.

Najveća investicija u turizmu u Srbiji se nalazi upravo u istočnoj Srbiji - u opštini Knjaževac, a to je izgradnja ski centra na Staroj planini – izgradnja skijaške i prateće infrastrukture i hotela) u koji je do sada uloženo preko 42 miliona evra.


Značajnije investicije u regionu:

 

Zijin (Kina)

Bor


 

Poseidon Property (United Kingdom)

Zaječar


United Serbian Breweries („Heineken” i „Efes”)

Zaječar


 

Rhein-Donau Yard (Holandija – Rumunija)

Kladovo 


Telefonica Cable (Poljska)

Zaječar


 

Falc East (Italija)

Knjaževac


Strabag (Austrija)

Zaječar


 

Dutch Design Studio (Holandija)

Kladovo


Hatiba (Nemačka)

Knjaževac


 

Bio Energy Point (Srbija)

Boljevac


Eliksir (Srbija)

Negotin

 

 Agromehanika (Srbija)

Boljevac


Regija istočne Srbije raspolaže i značajnim resursima za razvoj turizma: reka Dunav sa Đerdapskom klisurom i Nacionalnim parkom Đerdap, planinskim masivima od kojih dominira Stara planina, sa izgrađenim ski centrom, ali i Crni Vrh, Kučajske planine, Deli Jovan, Mali i Veliki Krš, Miroč, Veliki Greben, Homoljske planine, Ozren, Rtanj, Devica, Tupižnica, Tresibaba, i Vrlejica, potom termomineralni izvori - u prvom redu Sokobanja, kao i Gamzigradska banju i Brestovačka banja. Postoje potencijali za dalji razvoj turizma u Nikoličevskoj banji, Rgoškoj banji, Banji Jošanici i mnogi drugi.

Kulturna baština je zastupljena sa arheološkim nalazištima, spomenicima kulture, etno-vrednostima tradicionalnih sela: arheološka nalazišta Gamzigrad-Felix Romuliana (pod zaštitom UNESCO), Lepenski Vir, Ravna-Timacum minus, Diana-Zanes, Fetislam, Trajanova tabla, Trajanov most, Vrelo-Šarkaman, Sokograd, Vrmdžanski grad, Rajačke, Rogljevačke i Smedovačke pivnice, kao i brojne crkve i manastiri.

 Broj turista i broj noćenja u 2022. godini:

Po opštinama  Turisti Noćenja turista
svega domaći strani svega domaći strani
Bor 10.694 8.700 1.994 43.780 34.990 8.790
Kladovo 39.743 31.328 8.415  109.602  86.811  22.791
Majdanpek 20.566 17.810 2.756  48.980  44.152  4.828
Negotin 6.422 5.386 1.036  28.749  24.910  3.839
Zaječar 14.680 10.107 4.573  43.606  32.502  11.104
Boljevac 15.852 13.850 2.002  55.126  49.804  5.322
Knjaževac 25.423 21.455 3.968  103.743  90.124  13.619
Sokobanja 161.284 154.704 6.580  783.205  764.649  18.556
Svega istočna Srbija 294.644 263.340 31.324  1.216.791  1.127.942  88.849

Izvor: RZS

© 2021. RARIS - Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije. Sva prava zadržana.